Pages
-
-
Energetska obnova zgrada koje imaju status kulturnog dobra
-
Ana Križanić U radu je analiziran potencijal mjera energetske obnove na primjeru zgrade Ministarstva kulture u Zagrebu koja se ubraja pod zaštićena kulturna dobra zbog čega je potrebno očuvati izgled vanjske ovojnice. Analizirane mjere u okviru ovog rada su zamjena vanjske stolarije (dodavanje novih prozora s unutarnje strane bez uklanjanja postojećih) te zamjena plinskog kotla dizalicom topline zrak-voda. Godišnja potrebna energija za grijanje/hlađenje dobivena je provođenjem dinamičkih...
-
-
Energetska oporaba komunalnog otpada postupkom rasplinjavanja
-
Bruno Bogdan U radu se analizira proces rasplinjavanja kao jedna od mogućih tehnologija za termičku obradu komunalnog otpada s ciljem njegove energetske oporabe. Budući da termička obrada otpada predstavlja samo posljednju stepenicu u integriranom sustavu gospodarenja otpadom, ukratko su opisani načini zbrinjavanja i klasifikacije otpada, a detaljnije tehnologije termičke obrade komunalnog otpada. Budući da je rasplinjavanje novija tehnologija termičke obrade otpada koja ima potencijal veće...
-
-
Energetske potrebe električnog autobusa prilagođenog javnom gradskom prijevozu grada Zagreba
-
Antonio Šarić U ovom radu, imajući u vidu nužno smanjenje emisije stakleničkih plinova, energetsku učinkovitost razmatrane su energetske potrebe autobusa s električnim pogonskim sustavom u javnom prijevozu grada Zagreba, njegova iskoristivost i dakako, isplativosti. U sklopu rada proučeni su primjeri autobusa s električnim pogonom u svijetu, obavljeno je snimanje nekoliko karakterističnih linija vožnje GPS uređajem Garmin (vrijeme trajanja vožnje, udaljenost, broj stajanja/kretanja, brzina,...
-
-
Energetski nezavisna zgrada kao energetsko postrojenje
-
Anamarija Šare Zgrade se ubrajaju u jedne od najvećih potrošača električne energije, a u Hrvatskoj njihova potrošnja zauzima 41% ukupne finalne potrošnje energije. Zbog te činjenice i sve veće osviještenosti ljudi o uštedi električne energije kao i o smanjenju emisija štetnih plinova koji imaju loš utjecaj na okoliš, nastoji se zgrade učiniti energetski što učinkovitijima. Da bi odredili potrošnju električne energije u zgradi potrebno je proračunati energetske tokove koji se u njoj...
-
-
Energetski pregled ternotehničkih sustava bolnice Sestre Milosrdnice u Zagrebu
-
Vanja Lokas Predmet izrade ovog diplomskog rada je Energetski pregled Kliničke bolnice Sesre Milosrdnice u Zagrebu (u daljem KBSM). Klinička bolnica u svome vlasništvu ima 39 objekata koji se protežu na cca. 50 000 m2 grijanog prostora. Objekti su svrstani u energetske razrede od D do G i time spadaju u energetski rasipne objekte. Kako bi namirili svoje potrebe za toplinskom i rashladnom energijom, u sklopu kompleksa postoji šest toplinskih podstanica, tri glavne toplinske podstanice i tri...
-
-
Energetski učinkovito usmjeravanje okretnog momenta za električna vozila s izravnim pogonom na četiri kotača
-
Matija Leš Tema ovog završnog rada je, putem programskog i simulacijskog okruženja, ispitati uštede koje električno vozilo, s nezavisnim pogonom na četiri kotača, ostvaruje za karakteristične uzdužne i bočne manevre vožnje kojima je podvrgnuto. Energetski učinkovit način upravljanja postiže se usmjeravanjem okretnog momenta na pojedini kotač te je pri ovako zamišljenom modelu vozila ono izrazito primjenjivo budući da osovinu svakog kotača pogoni jedan zaseban sinkroni elektromotor. U...
-
-
Energetsko planiranje održivih kvartova u pametnim gradovima
-
Mario Popijač U ovom radu provedeno je energetsko planiranje gradske četvrti Kajzerica s naglaskom na obnovljive izvore energije te je također provedena analiza o mogućnosti opskrbljivanja cijelog kvarta toplinskom energijom. Provedene analize uključuju mogućnost opskrbljivanja područja toplinskom i električnom energijom.
U radu je napravljeno četiri scenarija potrošnje i proizvodnje energije. Da bi se omogućio kvalitetan pristup energetskom planiranju mogućih scenarija, potrebna je...
-
-
Energetsko planiranje pametnog otoka Cresa
-
Viktor Cerinski Cilj ovog rada je prikazati potencijal otoka Cresa kao otoka koji bi sve svoje potrebe za energijom zadovoljavao iz lokalno dostupnih obnovljivih izvora te na taj način postao energetski neovisan od uvoza energije s kopna. U prvom djelu rada, uz kratak uvod, obrađene su dvije deklaracije na razini EU te se kasnije planiranje provodilo u okvirima tih deklaracija. Drugi dio rada analizara potrošnju energije na otoku prema podatcima iz SEAP-a za referentnu 2015. godinu. Analiza potrošnje...
Pages
