| Sažetak | Tema ovog rada su kocni sustavi na teretnim vozilima. Uvodni dio bavi se razvojem kocnih sustava, od svojih pocetaka na konjskim zapregama i prvim motornim vozilima, pa sve do danas. Razvoj kocnica je krenuo od najjednostavnijih mehanicki pokretanih pojasnih kocnica, preko hidraulickih, pa sve do današnjih elektronicki nadziranih hidraulickih kocnica s pojacivacima sile, te zracnim kocnim sustavima koji se koriste iskljucivo na teretnim vozilima. Potom je dana osnovna podjela kocnih sustava nekog vozila, te su objašnjeni fizikalni principi na kojima pociva proces kocenja. Ukratko su objašnjeni i zakonski propisi koji vrijede u Republici Hrvatskoj, ali i Europski Pravilnik ECE R 13 koja definira zahtjeve koje moraju zadovoljiti kocni sustavi vozila prije nego što im se dopusti ukljucenje u cestovni promet na podrucju Europske Unije. Sukladno Pravilniku o tehnickim uvjetima vozila u prometu na cestama, sva motorna vozila najvece dopuštene mase iznad 9 t, motorna vozila najvece dopuštene mase iznad 5 t predvidena za vucu prikljucnog vozila najvece dopuštene mase iznad 7 t, odnosno poluprikolica sa sedlom kod koje dio najvece dopuštene mase koji otpada na osovine prelazi 9 t moraju biti opremljena sustavima za kontinuirano kocenje, jer zbog svoje velike mase jako opterecuju izvršne dijelove kocnog sustava (kocne obloge, diskove, bubnjeve), koji mogu otkazati uslijed pregrijavanja. Ovisno o nacinu rada, ti se sustavi dijele na motorne kocnice i retardere. Postoje dvije osnovne vrste izvršnih dijelova kocnog sustava: diskovi i bubnjevi. U novije vrijeme su disk kocnice gotovo u potpunosti istisnule bubanj kocnice iz upotrebe. Postoji cijeli niz podvrsta bubanj i disk kocnica, i vecina ih je obuhvacena ovim radom. Zbog velikih sila potrebnih da bi se zaustavila teretna vozila cije se najvece dopuštene mase krecu do 40 t, energija potrebna za aktivaciju kocnih sustava dolazi iz vanjskih izvora. Kod hidraulickih sustava to su vakuumski pojacivaci sile kocenja, dok kod zracnih sustava ta energija dolazi od stlacenog zraka. Opisani su i kocni sustavi prikljucnih vozila, koja takoder moraju biti opremljena nekom vrstom kocnog sustava, ovisno o najvecoj dopuštenoj masi. Gotovo sva današnja cestovna vozila opremljena su nekom vrstom elektronickih uredaja za nadzor kocenja. Zbog toga su u radu opisani oni najrašireniji poput protublokirajuceg kocnog sustava (ABS), sustava za nadzor proklizavanja kotaca (ESP), te sustava za elektronicko upravljanje kocnicama (EBS) koji je specifican za teretna vozila. Na kraju rada je dan je kontrolni proracun disk kocnice teretnog vozila, te je proveden Periodicki tehnicki pregled na vozilu koje odgovara podatcima zadanima u zadatku. |
