Utjecaj klimatskih promjena na učinkovitost pasivnog hlađenja zgrade

završni rad

• Naslov (engleski): The effect of climate change on the efficiency of passive cooling of a building
• Autor: Ena Đukanović
• Mentor: Tea Žakula (mentor)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet strojarstva i brodogradnje; Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Strojarstvo; Procesno energetsko strojarstvo

Sažetak

Kako je zgradarstvo sektor koji čini 40% ukupne potrošnje energije u svijetu, provode se brojne mjere i poticaji kako bi se taj iznos smanjio. Kao posljedica toga, sve češće se za zgrade u umjerenim klimama razmatra primjena sustava pasivnog hlađenja. U ovom radu analiziran je potencijal za smanjenje energije za hlađenje zgrade korištenjem prirodne ventilacije, odnosno pasivnog hlađenja, na primjeru dviju učionica Tehničke škole Ruđer Bošković. Analiza je provedena za tipičnu meteorološku godinu te za meteorološke uvjete u 2019. godini, kako bi se analizirao utjecaj globalnog zatopljenja na potencijal za pasivno hlađenje u gradu Zagrebu. Za analizu potencijala pasivnog hlađenja korišteni su računalni programi TRNSYS® i MATLAB®.
Pomoću računalnog programa TRNSYS® napravljena je simulacija potrebne energije za hlađenje pod pretpostavkom hlađenja prostora za vrijeme korištenja zgrade od 6:00 do 20:00 sati isključivo radnim danima te uz postavku maksimalne temperature u prostoriji od 25°C kojom su postižu zahtjevi toplinske ugodnosti. Izračunata je godišnja potrebna energija za hlađenje u iznosu od 12,5 kWh/m2 za referentnu meteorološku godinu te 15,4 kWh/m2 za 2019. godinu. Kao sljedeći korak su za svaki sat u godini pomoću računalnog programa MATLAB® izračunati protoci zraka koje je moguće ostvariti pomoću prirodne ventilacije. Konačno, na temelju izračunatih protoka vanjskog zraka te računalne simulacije u TRNSYS®-u dobivena je godišnja potreba za hlađenjem nakon primjene sustava pasivnog hlađenja. Ona iznosi 0,9 kWh/m2 za referentnu meteorološku godinu te 3,9 kWh/m2 za 2019. godinu. Primjenom pasivnog sustava hlađenja, dobiva se smanjenje energije za hlađenje od 94,4% za referentnu meteorološku godinu i smanjenje od 81,9% za 2019. godinu.
Na temelju analize meteoroloških podataka pokazano je da su vanjske temperature zraka tijekom cijele godine više u 2019. godini u odnosu na tipičnu meteorološku godinu. Prosječna temperatura u 2019. godinu u sezoni hlađenja iznosi 22,9°C, a u tipičnoj meteorološku godini 20,3°C što čini razliku od 2,6°C. Više temperature u 2019. godini ujedno su i objašnjenje zbog čega su uštede energije korištenjem pasivnog sustava hlađenja 2019. godine manje nego u referentnoj meteorološkoj godini.

Sažetak (engleski)

Since the building sector in the developed countries accounts for 40% of the total energy consumption, numerous measures and incentives are being implemented to reduce this amount. Consequently, there is an increased interest for the use of passive cooling systems for buildings in temperate climates. In this work, the potential for the reduction of cooling energy using the natural ventilation, i.e., passive cooling, is analyzed on the example of two classrooms in the Technical School Ruđer Bošković. The analysis was conducted for a typical meteorological year and for the meteorological conditions in year 2019. The intent was to analyze the impact of global warming on the potential for passive cooling in Zagreb. Computer programs TRNSYS® and MATLAB® have been used to analyze the passive cooling potential.
Using the computer program TRNSYS®, a simulation of the energy needs for cooling was performed under the assumption that the building is used from 6:00 to 20:00 during weekdays. The set-point temperature of 25°C has been specified, which meets the thermal comfort requirements. As a result, the annual energy need for cooling was calculated as 12.47 kWh/m2 for the typical meteorological year and 15.43 kWh/m2 for 2019. As the next step, air flows that can be achieved with the natural ventilation have been calculated using the computer program MATLAB® for each hour of the year. Finally, based on the calculated air flows of the ambient air and the computer simulation in TRNSYS®, the annual cooling needs after applying the passive cooling system have been obtained. They are 0.9 kWh/m2 for the reference meteorological year and 3.9 kWh/m2 for 2019. By utilizing the passive cooling system, a cooling energy reduction of 94.4% is obtained for the reference meteorological year and a reduction of 81.9% for 2019.
Based on the analysis of the meteorological data, it has been shown that outdoor air temperatures throughout the year were higher in 2019 than in the typical meteorological year. The average temperature for the cooling season of 2019 was 22.9°C, while it was 20.3°C for the typical meteorological year, which makes a difference of 2.6°C. Higher temperatures in 2019 are the reason for a reduced potential of passive cooling compared to the typical meteorological year.

• Ključne riječi: pasivno hlađenje; prirodna ventilacija; ušteda energije; klimatske promjene
• Ključne riječi (engleski): passive cooling; natural ventilation; energy saving; climate change
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:235:790714
• Studijski program: Naziv: Strojarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka strojarstva (univ. bacc. ing. mech.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-09-27 06:55:54