Unapređenje proizvodnih procesa primjenom principa povlačenja

disertacija

• Naslov (engleski): Improvement of production processes by applying pull principles
• Autor: Nataša Tošanović
• Mentor: Nedeljko Štefanić (mentor)
• Član povjerenstva: Goran Đukić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nedeljko Štefanić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivica Veža (član povjerenstva); MBZ: 95643
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet strojarstva i brodogradnje; Zagreb
• Datum i država obrane: 2018-11-08, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Strojarstvo; Proizvodno strojarstvo
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 662 - Eksplozivi. Goriva

Sažetak

Kontinuirano unapređenje proizvodnje uvjet je svakom proizvođaču za opstanak na tržištu. Istraživanja pokazuju da veliki broj vodećih svjetskih proizvodnih poduzeća koristi principe Vitke proizvodnje za unapređenje svojih procesa. Osnovni princip Vitke proizvodnje je povlačenje materijala kroz proizvodni proces. Sinonim za povlačenje jest Kanban jer je to bio prvi razvijeni mehanizam upravljanja proizvodnjom kojim se realizira povlačenje materijala kroz proces a koji je razvijen u Toyoti, gdje su principi vitke proizvodnje i nastali. S godinama primjene ovog principa razvijaju se i drugi mehanizmi upravljanja obzirom na specifičnosti pojedinih proizvodnih procesa. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati kako parametri proizvodnog procesa, redom: koeficijent varijacije vremena obrade, vrijeme trajanja obrade, usko grlo, te broj upravljačkih kartica utječu na performanse proizvodnog procesa ovisno koji se mehanizam upravljanja koristi u procesu. Hipoteza rada je bila da je izborom odgovarajućeg mehanizma upravljanja proizvodnjom kojim se postiže povlačenje materijala kroz proces moguće optimalno unaprijediti performanse proizvodnog procesa. U tu svrhu provedeno je simulacijsko eksperimentiranje. Simulirana su četiri zasebna scenarija. U prvom scenariju proizvodni proces je upravljan Kanban mehanizmom upravljanja. U drugom, proizvodni proces je upravljan Conwip mehanizmom upravljanja, te i trećem i četvrtom scenariju proizvodni proces je upravljan redom Hibrid Kanban/Conwip te DBR mehanizmom upravljanja. Za sva četiri mehanizma upravljanja varirani su isti utjecajni parametri. Promatrane su mjerne performanse produktivnost i vodeće vrijeme te su navedene mjerne performanse uspoređene za svaki od mehanizama upravljanja. Rezultati su pokazali da za svaku kombinaciju vrijednosti ulaznih parametara mjerne performanse su različite ovisno o tome kojim mehanizmom upravljanja se upravlja proizvodnim procesom. Sukladno dobivenom zaključuje se da nije uvijek isti mehanizam upravljanja najbolji odabir za određeni proizvodni proces. Koji je mehanizam upravljanja najbolji odabir za određeni proces ovisi o razinama utjecajnih parametara proizvodnog proces

Sažetak (engleski)

In order to stay successful in business every production company needs to continuously improve its processes. Research has shown that a large number of leading world manufacturing companies use the principles of Lean production to improve their processes. The basic principle of Lean production is to pill of material through the production process. The synonym for the pull is Kanban because it was the first developed production control mechanism to achieve through a process developed in Toyota, where the principles of Lean production were created. With the years of application of this principle, other production control mechanisms are developed with regard to the specificity of individual production processes. The aim of this research was to analyze how the production process parameters: coefficient of variation of processing time, processing time, bottleneck, and number of production control cards affect the performance of the production process depending on production control mechanism. The hypothesis of the research was that by selecting an appropriate pull it is possible to optimally improve the performance of the production process. Simulation experimentation was performed for this purpose. Four case scenarios were simulated. In the first case scenario the production process was controlled by Kanban. In the second one, production process was controlled by Conwip. In the third and the forth case scenarios the production process was controlled by Hybrid Kanban / Conwip and DBR. All four scenarios were simulated in such a way that the same production parameters have been varied. Productivity and lead time were observed, and then were compared for each of the control mechanisms. The results have shown that for each combination of input parameters, the performance measure varies depending on which control mechanism is applied in the production process. Based on these findings, it is concluded that not always the same control mechanism is the best choice for a particular process. Which is the best control mechanism for the particular process depends on the levels of influential parameters of the production process.

• Ključne riječi: Vitka proizvodnja; princip povlačenje materijala; mehanizmi upravljanja proizvodnjom; proizvodni proces
• Ključne riječi (engleski): Lean production; pull principle; production control mechanisms; production process
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:235:554416
• Studijski program: Naziv: Strojarstvo i brodogradnja; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje tehničkih znanosti (dr.sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-04-08 21:39:35